MOONAMAR Gljiva Trud Čaj Fomes f. 40 g

Trud (kresiva guba) ne spada u jestive gljive. Neke mogućnosti njene medicinske upotrebe opisao je još Hipokrat. Humane kliničke studije na temu gljive trud trenutno ne postoje, ali se u literaturi može naći mnogo podataka o upotrebi ove gljive u tradicionalnoj medicini kao i iz studija sprovedenim na pokusnim životinjama.
Tradicionalno se najviše koristila kao kresivo (sve do pojave šibica) i za sprečavanje krvarenja, međutim tek u današnje vrijeme se otkriva njen nevjerovatan potencijal u medicini, kozmetici, izradi tkanina (materijal veoma sličan koži), u građevini kao izolacioni materijal, za prečišćavanje tla i dr..

U azijskoj medicini se koristi najčešće za želučane i crijevne tegobe jer stimulira probavu i ublažava probavne tegobe. Također se koristi i kao sredstvo za mršavljenje. U Kini je koriste protiv loše probave, ali i za liječenje tumora jednjaka, želuca i materice.

Upotreba u tradicionalnoj narodnoj medicini i od strane modernih travara uključuje sljedeće:

hemoroidi
poremećaji mokraćnog mjehura
dismenoreja (bolna menstruacija)
kao diuretik
kao laksativ
za mršavljenje
za smirnje i opuštanje
za oboljenja pluća i astmu
kod zastoja varenja.
za rak želuca i ždrijela
za rak maternjice

Fomes fomentarius (kresiva guba, trud) raste na oslabljenim, oštećenim ili mrtvim stablima listopadnog drveća. Prvo se na drvetu nastanjuje i živi kao parazit, a svoj rast nastavlja i nakon što drvo odumre te preuzima ulogu saprofita (razlagača) razgrađujući materijal drveta i pretvarajući ga u humus. Sposobna je da potpuno razloži necelulozni materijal iz drveta.

Micelij ove gljive neprimjetno nastanjuje stablo drveta, a tek nakon dvije do tri godine, na površini stabla se pojavljuju plodovi (karpofori). Plodovi izbijaju u proljeće, nakon toga permanentno rastu i dostižu starost do nekoliko godina.

Gljiva trud (kresiva guba. Fomes fomentarius) raste nekoliko godina kao parazit na starim ili oštećenim bjelogoričnim stablima napadajući drvo kroz oštećenja kore i izazivajući bijelu trulež drveta. Najčešće su to stabla bukve, graba, topole, breze, hrasta, johe. U planinama najčešće naseljava bukve, u nizinama sve ostale vrste. U sjevernim krajevima najčešća je na brezi, dok je na jugu tipičnija bukva. Na Mediteranu joj je hrast tipičan domaćin. Obzirom da se lako prilagođava ponekad se može naći na javoru, trešnji, lipi, platanu, pa čak i izuzetno mekom drveću kao što su četinari.

Zastupljena je gotovo svuda širom svijeta. Može se naći u sjevernoj i južnoj Africi, širom Azije, u Sjevernoj Americi i širom Evrope.